Oblaci koji se kreću oko Jupitera možda se ne čine pogodnima za život, ali izgled može zavarati, prema timu istraživača o potencijalu biološkog razvoja u drugim dijelovima našeg Sunčevog sustava. Nova studija istražuje koji su ključni čimbenici potrebni za održavanje života, a također baca sumnju na još jedno moguće mjesto koje je imenovano kao potencijalni inkubator - Venera.
Nova studija pokazala je da je život kakav poznajemo nemoguć u atmosferi Venere. Potraga za životom na planetu najbližem Zemlji do sada je bila uzaludna. Znanstvenici su 2020. otkrili plin fosfin u atmosferi Venere za koji se zna da ga proizvode bakterije na Zemlji. Kasnije se sumnjalo u ovo otkriće, pokazalo se da su znanstvenici fosfin zamijenili za sasvim drugu tvar - sumporni dioksid.
U novom istraživanju znanstvenici su si postavili pitanje ima li u atmosferi Venere dovoljno vode da bi život na planetu bio moguć? Pokazalo se da, unatoč umjerenoj temperaturi u srednjim slojevima atmosfere Venere, nema drugih potrebnih uvjeta za život. Naime, dovoljna količina vode, čiji je najveći dio sadržan u kapljicama sumporne kiseline.
Također zanimljivo:
- Parker Solar Probe pokazala je noćnu stranu Venere
- NASA će prvi put nakon 30 godina poslati dvije misije na Veneru
Kako bi razumjeli je li život moguć u atmosferi planeta, znanstvenici su procijenili aktivnost vode, parametar vezan uz relativnu vlažnost zraka. Aktivnost vode određuje učinkovitost mikrobnih stanica, dakle određuje populaciju. Ovaj parametar kreće se od 0 do 1, pri čemu jedna jedinica predstavlja 100% vlažnosti.
2017. godine mikrobiolog John Hallsworth otkrio je zemaljsku gljivu koja može preživjeti pri parametru vlažnosti od 0,585. Ovo su najzagušljiviji uvjeti u kojima je biološka aktivnost ikada mjerena. No, čak ni takvi otporni organizmi ne mogu preživjeti u atmosferi Venere. Pokazalo se da aktivnost vode tamo nije veća od 0,004. Drugim riječima, pokazalo se da je atmosfera na planeti stotinu puta suša od granice postojanja najizdržljivijih organizama na Zemlji.
Za tako precizne izračune koncentracije vode znanstvenici su koristili postojeća mjerenja sedam američkih i sovjetskih sondi i jednog orbitera koji su poslani na Veneru kasnih 1970-ih i ranih 1980-ih.
Pročitajte također: