Nobelova nagrada za fiziku 2021. dodijeljena je trojici znanstvenika za "revolucionarni doprinos našem razumijevanju složenih fizičkih sustava". Jednu polovicu zajedno su osvojili Shukuro Manabe i Klaus Hasselmann za modele koji su na kraju predvidjeli klimatske promjene, a drugu polovicu dobio je Giorgio Parisi za pronalaženje skrivenih obrazaca u naizgled slučajnim sustavima.
Zemljini klimatski i vremenski sustavi nevjerojatno su složeni, ali razumijevanje njihove interakcije bilo je važno za razumijevanje ljudskog utjecaja. U 1960-ima Syukuro Manabe vodio je tim koji je razvijao modele Zemljine klime i posebno pokazao da više razine ugljičnog dioksida u atmosferi povećavaju temperaturu na površini planeta.
U 1970-ima, Klaus Hasselmann izgradio je na ovim temeljima novi model koji je uzeo u obzir vrijeme i klimu. Konkretno, baca svjetlo na misterij zašto klimatski obrasci mogu biti tako stabilni, a vrijeme tako kaotično i nepredvidivo. Njegov je rad također pomogao identificirati određene markere u atmosferi, stvorene prirodnim procesima i ljudskim aktivnostima, koji su kasnije korišteni da se pokaže da su emisije ugljičnog dioksida u atmosferu odgovorne za porast temperatura.
I, konačno, rad Giorgia Parisija pomogao je uvesti red u jasno neuređene sustave. U 1980-ima je otkrio da postoje skriveni uzorci u složenim materijalima, što je dovelo do jasnijeg razumijevanja sustava za koje se prije mislilo da su potpuno nasumični.
"Otkrića priznata ove godine pokazuju da naše znanje o klimi počiva na čvrstim znanstvenim temeljima temeljenim na rigoroznoj analizi opažanja", rekao je Thors Hans Hansson, predsjednik Nobelovog odbora za fiziku. "Svi ovogodišnji laureati pomogli su nam da bolje razumijemo svojstva i evoluciju složenih fizičkih sustava."
Nobelova nagrada za fiziologiju i medicinu 2021. jučer je dodijeljena dvojici znanstvenika koji su otkrili senzorne receptore koji nam omogućuju percepciju temperature i tlaka. Dodjela Nobelove nagrade za kemiju održat će se sutra.
Pročitajte također:
- Pronađeni su tragovi postojanja superteškog bozona
- Zašto je Sunčeva atmosfera stotinama puta toplija od njegove površine?