Niz studija tijekom godina povezivalo je društvenu izolaciju, osobito tijekom djetinjstva, s negativnim zdravstvenim posljedicama tijekom života, uključujući probleme mentalnog zdravlja i povećani rizik od određenih bolesti. Međutim, kako točno kako usamljenost uzrokuje te probleme ostala je tajna, barem do sada. Novo istraživanje otkrilo je promjenu mozga koja je očito uzrokovana društvenom izolacijom kod mladih ljudi i potencijalni način da se to preokrene.
Istraživanje je bilo nedavno objavljeno u časopisu Nature Neuroscience, koji detaljno opisuje nalaze istraživača s Icahn School of Medicine na Mount Sinai. U svojoj studiji znanstvenici su identificirali "određene subpopulacije moždanih stanica" u dijelu mozga koji igra glavnu ulogu u normalnom društvenom ponašanju kod odraslih.
Prema studiji, stanice smještene u prefrontalnom korteksu, barem kod mladih miševa, vrlo su osjetljive na društvenu izolaciju. Značajka, opisana kao "prethodno neprepoznata", pomaže razumjeti kako društvena izolacija utječe na ljude, istovremeno otvarajući vrata potencijalno novim tretmanima za mentalne poremećaje uzrokovane usamljenošću.
Istraživači su uspjeli poboljšati društvenu interakciju kod odraslih miševa koristeći lijekove i svjetlosne impulse, poništavajući socijalne deficite uzrokovane izolacijom. Međutim, potrebno je više istraživanja kako bi se utvrdilo mogu li se iste tehnike, uključujući moguće tretmane, primijeniti na ljude, a ne samo na glodavce.
"Osim identificiranja ovog posebnog kruga u prefrontalnom korteksu koji je posebno osjetljiv na društvenu izolaciju u djetinjstvu, također smo pokazali da je ranjivi krug koji smo identificirali obećavajuća meta za liječenje nedostataka u društvenom ponašanju", rekao je viši autor studije Hirofumi Morishita , dr. med.
Pročitajte također: