21. srpnja 1969. Neil Armstrong napravio je prvi sudbonosni korak na Mjesecu. To se dogodilo upravo kada je standardno univerzalno vrijeme na našem planetu doseglo 2:56 ujutro. Ali koliko je bilo sati za Neila? Trenutno nema odgovora na ovo pitanje, ali s obzirom na planove za kolonizaciju Mjeseca, to bi se moglo promijeniti. Na nedavnom sastanku u Nizozemskoj, predstavnici svemirskih organizacija iz cijelog svijeta složili su se da moramo implementirati odgovarajuću lunarnu vremensku zonu - međunarodno priznato zajedničko lunarno dnevno vrijeme koje sve buduće misije mogu lako koristiti za komunikaciju i navigaciju. Nedavni sastanak u Nizozemskoj organizirali su i vodili istraživači ESA-e, ali je rasprava bila suradnička.
Cilj je stvoriti koherentan okvir, nazvan LunaNet, koji će osigurati zajedničko sučelje za sve buduće lunarne misije, optimizirajući njihovo umrežavanje, navigaciju, detekciju, svijest i komunikaciju. Vrijeme će biti ključno za te buduće operacije.
U sljedećih nekoliko godina na Mjesec će biti poslano nekoliko robotskih lendera raznih svemirskih organizacija i privatnih tvrtki. Osim toga, ESA, NASA, Japanska agencija za istraživanje svemira (JAXA) i Kanadska svemirska agencija (CSA) rade zajedno na stvaranju orbitalne lunarne postaje pod nazivom Gateway, s koje buduće ekspedicije mogu lansirati.
"Ove misije ne samo da će biti na ili oko Mjeseca u isto vrijeme, nego će također često međusobno komunicirati - potencijalno komunicirati jedna s drugom, provoditi zajednička promatranja ili izvoditi operacije spajanja", rekla je Europska svemirska agencija u priopćenju za javnost .
Povijesno gledano, svaka misija koja je išla na Mjesec koristila je atomski sat na Zemlji da prati svoj napredak, sinkronizirajući svoje vrijeme u svemiru s vremenom na Zemlji. Za to je bilo potrebno "stupiti u kontakt" i pitati ljude na Zemlji koliko je sati, a također uzeti u obzir vrijeme potrebno za ovaj poziv. Običan stari sat na svemirskom brodu jednostavno neće obaviti posao. Sile gravitacije i brzine na Mjesecu su različite, što znači da drugačije utječu na vrijeme nego sile na našem planetu.
U praksi to znači da ako lunarni astronaut ponese sa sobom sat sa Zemlje, on će ići brže nego inače za desetke mikrosekundi dnevno. Koliko brže ovisi o tome je li astronaut u orbiti ili stoji na samom Mjesecu. Pod ovim uvjetima bit će teško uspostaviti stabilno mjerenje vremena posebno za Mjesec, ali ono može biti točnije i brže od sinkronizacije sa zemaljskim vremenom. O tome trenutno raspravljaju znanstvenici. Trebamo li se držati zemaljskog vremena ili prijeći na lunarnu vremensku zonu?
Potonji scenarij zahtijevao bi stvaranje operativnog sustava lunarnog vremena i zajedničkog koordinatnog sustava za površinu Mjeseca, sličnog onom koji koristimo na Zemlji za praćenje satelita u orbiti. To bi moglo zahtijevati više energije i truda, ali moglo bi rezultirati puno preciznijim sustavom koji bi se zatim mogao primijeniti na druge planete.
"Naravno, dogovoreni vremenski sustav također mora biti praktičan za astronaute", objašnjava Bernhard Hufenbach, voditelj ESA-inog odjela za strateško planiranje. "Bit će to prilično težak zadatak na površini planeta, a cijela Zemlja je samo mali plavi krug na tamnom nebu."
Ovo je zagonetka iz snova matematičara.
"Kroz ljudsku povijest, istraživanje Mjeseca bilo je ključni faktor u poboljšanju vremenskih i geodetskih referentnih modela", kaže Javier Ventura-Traveset, koji koordinira ESA-in doprinos LunaNetu. – Naravno, sada je vrlo zanimljivo vrijeme da Mjesec to učini...”.
Također zanimljivo: