Saturnovi prstenovi nisu samo lijepi ukras – znanstvenici mogu koristiti ovu značajku da razumiju što se događa duboko u planetu.
Koristeći poznate prstenove kao seizmograf, znanstvenici su proučavali procese unutar planeta i utvrdili da njegova jezgra mora biti "nejasna". Umjesto čvrste kugle poput Zemljine, čini se da se Saturnova jezgra sastoji od "juhe" kamenja, leda i metalnih tekućina koje se miješaju i utječu na gravitaciju planeta.
Nova studija koristila je podatke iz NASA-ine misije Cassini, koja je kružila oko Saturna i njegovih mjeseca 13 godina od 2004. do 2017. godine. Godine 2013. podaci iz misije prvi su put pokazali da Saturnov najunutarnji prsten, D prsten, pulsira i kovitla se na način koji se ne može u potpunosti objasniti gravitacijskim utjecajem planetovih mjeseca. Nova studija detaljnije ispituje ta kretanja u Saturnovim prstenovima kako bi dobila uvid u procese unutar njih.
Jezgra planeta ne samo da izgleda sluzavo, već se proteže i 60% promjera planeta, što ga čini mnogo većim nego što se mislilo. Analiza je pokazala da bi Saturnova jezgra mogla biti oko 55 puta masivnija od cijele planete Zemlje. Studija predviđa da se 17 masa Zemljine jezgre sastoji od leda i stijena, a ostatak - od tekućine na bazi vodika i helija. Kretanja u jezgri uzrokuju stalno mreškanje na Saturnovoj površini. Ti površinski valovi uzrokuju suptilne promjene u gravitaciji planeta, koje naknadno utječu na prstenove.
"Saturn se uvijek trese, ali je neprimjetno", rekli su znanstvenici u izjavi. "Površina planeta pomiče se oko metar svakih jedan do dva sata, poput polako nestabilnog jezera. Poput seizmografa, prstenovi hvataju gravitacijske poremećaje, a čestice prstena počinju oscilirati."
Prema znanstvenicima, priroda ovih prstenastih valova sugerira da se jezgra, unatoč svojim oscilacijama, sastoji od stabilnih slojeva različite gustoće. Teži materijali nalaze se oko središta planeta i ne miješaju se s lakšim materijalima bliže površini.
"Da bi gravitacijsko polje planeta osciliralo na tim određenim frekvencijama, unutrašnjost mora biti stabilna, a to je moguće samo ako se udio leda i stijena postupno povećava kako se približavate središtu planeta", rekli su istraživači.
Pročitajte također: