Supernova - kao uzrok masovnog izumiranja na Zemlji prije 359 milijuna godina

Oko 70% beskralježnjaka na Zemlji umrlo je na kraju devonskog razdoblja (prije nekih 358 milijuna godina). Takvo globalno izumiranje možda je uzrokovala smrtonosna eksplozija daleke zvijezde.

Izbrisao je oklopne ribe zvane placoderms i ubio oko 70% vrsta beskralješnjaka na Zemlji. Nedavno otkrivene biljne spore pružile su trag ovom drevnom događaju. Fosilne spore koje su živjele tisućama godina na granici razdoblja devona i karbona pokazivale su znakove oštećenja ultraljubičastim zrakama.

Ovo otkriće sugerira da je katastrofalni događaj izazvao dugotrajni poremećaj Zemljinog ozonskog omotača, koji štiti planet od štetnih ultraljubičastih zraka. Vjerojatni kandidat za to mogla bi biti jedna ili više supernova koje su eksplodirale unutar 65 svjetlosnih godina od Zemlje.

Klimatske promjene i ekstremna vulkanska aktivnost također mogu oštetiti ozonski omotač, ali dokazi u kasnom devonskom geološkom zapisu ne mogu jasno povezati oštećenje ozona s globalnom katastrofom, rekli su autori studije.

Kada zvijezde umiru, emitiraju eksplozije ultraljubičastog, X-zraka i gama zraka. Ako je supernova dovoljno blizu Zemlje, ove zrake mogu oštetiti ozonski omotač, dajući Zemlji nefiltrirano ultraljubičasto zračenje Sunca i naštetiti životu na površini planeta.

“Dobra vijest je da se ne morate brinuti o Supernovi koja je transformirala planet kakav poznajemo – barem ne u skorije vrijeme. Jer niti jedan prijeteći kandidat nije čak ni unutar minimalno opasne udaljenosti na kojoj bi Zemlja mogla biti oštećena", rekao je glavni autor studije Brian Fields, profesor na Odsjeku za astronomiju na Sveučilištu Illinois u Urbana-Champaignu.

Pročitajte također:

• Najbrža zvijezda u našoj galaksiji pronađena je pored crne rupe
• Maketa lendera tvrtke Blue Origin spremna je za NASA-ino modeliranje