Znanstvenici su otkrili fascinantan novi pogled na to kako je nastao krajolik patuljastog planeta Plutona. Tim međunarodnih istraživača, uključujući dr. Adrienne Morison sa Sveučilišta u Exeteru, pokazao je kako su ogromne ledene formacije nastale u jednom od najvećih kratera na planeti, Sputnik Planita. Možda najupečatljivija značajka na površini Plutona, Sputnik Planitia je udarni krater koji se sastoji od svijetle ravnice, nešto veće od Francuske, ispunjene dušikovim ledom.
U novoj studiji znanstvenici su koristili sofisticirane tehnike modeliranja kako bi pokazali da su ovi oblici leda poligonalnog oblika formirani sublimacijom leda, fenomenom u kojem se čvrsti led može pretvoriti u plin bez pretvaranja u tekućinu. Istraživački tim je pokazao da sublimacija dušikovog leda potiče konvekciju u ledenom pokrivaču Sputnik Planitia, hladeći njegovu površinu.
Dr. Morison, znanstveni suradnik na Odsjeku za fiziku i astronomiju u Exeteru, rekao je: „Kada je sonda New Horizons napravila svoj jedini prelet Plutona 2015., prikupljeni podaci pokazali su se dovoljnima da iz temelja promijene naše razumijevanje ovog dalekog svijeta. Konkretno, pokazali su da je Pluton još uvijek geološki aktivan, unatoč činjenici da je daleko od Sunca i ima ograničene unutarnje izvore energije. Uključujući i Sputnik Planitiju, gdje uvjeti na površini dopuštaju da plinoviti dušik u atmosferi koegzistira s krutim dušikom. Znamo da površina leda pokazuje izvanredne poligonalne značajke stvorene toplinskom konvekcijom u dušikovom ledu, koja neprestano organizira i obnavlja površinu leda. Međutim, bilo je pitanja o tome kako bi se taj proces mogao odvijati."
Istraživački tim proveo je niz numeričkih simulacija koje su pokazale da sublimacijsko hlađenje može poboljšati konvekciju, što je u skladu s brojnim podacima dobivenim iz New Horizona, uključujući veličinu poligona, amplitudu terena i površinsku brzinu. Također je u skladu s vremenskim okvirom u kojem klimatski modeli predviđaju sublimaciju Sputnik Planitia, počevši prije otprilike 1-2 milijuna godina. Pokazalo se da dinamika ovog sloja dušičnog leda oponaša klimatski uvjetovanu dinamiku Zemljinih oceana.
Takva dinamika čvrstog sloja pod utjecajem klime može se dogoditi i na površini drugih planetarnih tijela, poput Tritona (jedan od Neptunovih mjeseca) ili Eride i Makemakea (iz Kuiperovog pojasa).
Pročitajte također: