Prema izvješćima raznih međunarodnih medija, nedavna poplava zbog proboja brane Kakhovskaya mogla bi postati ekološka katastrofa ozbiljna poput Černobila 1986. godine.
Nakon terorističkog čina ruske vojske na brani Kakhov na rijeci Dnjepar u Ukrajini, ekolozi i znanstvenici diljem svijeta progovorili su o potencijalnom utjecaju incidenta na okoliš. Jedan bivši ukrajinski ministar čak je probijanje brane nazvao najgorom ekološkom katastrofom u zemlji od nuklearne katastrofe u Černobilu 1980-ih.
Dopustite mi da vas podsjetim da je nakon rušenja jedne od najvećih brana na svijetu predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski, kako javlja Guardian, sazvao hitan sastanak Vijeća sigurnosti. Državno tužiteljstvo trenutno istražuje mogući slučaj "ekocida".
Prema riječima stručnjaka s kojima je razgovarao The Guardian, ozbiljnost posljedica nedavnog incidenta ovisit će o količini vode koja je izašla iz brane i stupnju oštećenja barijere. Međutim, situacija je već raselila tisuće ljudi, poplavila nacionalne parkove i ugrozila opskrbu vodom za milijune. U najgorem scenariju to bi moglo imati dugoročne posljedice za nuklearnu elektranu Zaporožja, najveću u Europi, te zagađenje Crnog mora opasnim agrotoksinima i petrokemijskim tvarima.
Prema tvitu Međunarodne agencije za energiju, njihovi stručnjaci u Zaporožju, koje se nalazi 160 km uzvodno, pomno prate situaciju. Javnost su uvjeravali da nuklearna elektrana ne predstavlja neposrednu sigurnosnu prijetnju jer su bazeni za hlađenje trenutno puni. Međutim, ako akumulacija iza brane u budućnosti značajno presuši, može doći do problema s punjenjem rashladnog sustava i pokretanjem dizel generatora.
“To će utjecati na Rumunjsku, Gruziju, Tursku i Bugarsku. To će biti štetno za cijelu regiju", - rekao je bivši ministar ekologije Ukrajine Ostap Semerak. "Naša vlada je objavila da je ovo najveća ekološka katastrofa u Europi u posljednjih deset godina, a mislim da bi mogla biti najgora u Ukrajini od Černobila 1986. godine", on je dodao.
Prema Zelenskom, strojarnica HE već je potopljena pod vodom, što je dovelo do gubitka 150 tona industrijskih maziva. Ovaj će incident vjerojatno ozbiljno naštetiti vodenom životu, uključujući ribe, školjke i druge vrste, te poremetiti njihova staništa. Osim toga, očekuje se da će imati negativan utjecaj na ekološki važne nacionalne parkove, kao što su Nižnji Dnjepro, Kamianska Sič, Svyatoslav Beloberizhia, Crnomorski rezervat biosfere (UNESCO rezervat biosfere) i regionalni krajobrazni park Kinburn Spit.
Osim toga, mediji navode da će se mine pomicati i skrivati muljem, što će otežati njihovo otkrivanje i neutraliziranje. "To je [ogromna] katastrofa, ali prerano je procijeniti njezin učinak i teško ju je usporediti s onim što se dogodilo prije", - rekao je Denys Tsutsaev iz Greenpeacea za srednju i istočnu Europu.
Pročitajte također: