Kako se Tajvan, Kina i SAD bore za tehnološku dominaciju: veliki rat čipova

U svijetu čipova i poluvodiča već se dugo vodi veliki rat za tehnološku prevlast, a glavna bitka se vodi između Tajvana, Sjedinjenih Država i Kine.

Kriza poluvodiča posljednjih godina u svjetskom gospodarstvu dovela je do povećanja cijena čipova, uzrokovala probleme u automobilskoj industriji, industriji igara i medicini. Zašto se to događa? Radi li se samo o ekonomskim pitanjima? Je li sve to velika politika? Takva pitanja sada postavljaju mnogi stručnjaci i novinari.

Također zanimljivo: Sve o USB specifikacijama i kako se USB Type-C razlikuje od USB Type-A

San giganta čipova TCMS

Sjedište tajvanskog čip giganta TCMS dočekuje nas velikim crvenim znakom "Dream". Upravo je san o zauzimanju glavnog mjesta na tržištu poluvodiča pokretačka snaga globalnog sukoba. Ovo je prvi sukob u čijem su središtu neobrambene tehnologije. Tko ima poluvodiče vladat će svijetom.

Put od Taipeija do Hsinchua traje nešto više od sat vremena. U ovom gradiću nema ničeg posebno zanimljivog: ni vrijednih spomenika ni lijepe arhitekture. Čak ni njegov položaj na obali Tajvanskog zaljeva ne jamči pogled koji oduzima dah. Pa ipak, od glavnog grada Tajvana do ovog grada s nešto više od 400 stanovnika, autocestama se svaki dan vuče tok automobila koji prevoze tisuće inženjera, programera i stručnjaka za kibernetičku sigurnost.

Hsinchu treba pravu vojsku takvih radnika. To i ne čudi, jer na više od 700 hektara industrijskog parka, koji je ovdje nastao prije više od četiri desetljeća, danas je dom za čak 360 tehnoloških tvrtki, velikih i malih. Tehnološki dragulj u kruni cijelog Tajvana poslovno je područje divovske tvrtke Taiwan Semiconductors Manufacturer Company, poznatije kao TSMC. Područje izgleda izuzetno mirno. Ne postoji ništa poput pubova, trgovina i neonske atmosfere Taipeija.

Ali ne dopustite da vas ova smirenost zavede. Dovoljno je na trenutak zastati kraj natpisa “Dream”, a na trenutak san pobliže pogledati ovu zgradu ili prostor oko nje brzo zaustavljaju redari koji susreću znatiželjne turiste. Cijeli teritorij pažljivo se nadzire termovizijskim kamerama koje otkrivaju svako kretanje i brzo obavještavaju neočekivane goste.

I nije ni čudo: TSMC nije samo tehnološki ponos Tajvana. Prije svega, danas je to jamac sigurnosti cijele države. Uostalom, ovo je zemlja koja, najvjerojatnije, može postati izvor još jednog rata. Iako malo političara i stručnjaka vjeruje u scenarij vojnog napada NR Kine na Republiku Kinu (kako se službeno zove Tajvan), ovaj otok već je u središtu rata.

Kao što ste već shvatili, ovo je rat za prevlast nad industrijom poluvodiča.

Pročitajte također: Sve što trebate znati o Copilotu iz Microsoft

Što se tiče čipova, nemirno je

Kada se 6. prosinca pojavio video izvještaj u kojem američki predsjednik Joe Biden stoji rame uz rame s direktorom TSMC-a Morrisom Changom i najavljuje veliko ulaganje tajvanske tvrtke u Arizoni, postalo je jasno da to nije sve. A ne da je Chang najavio ogromno povećanje ulaganja s planiranih 12 milijardi dolara na 40. Ključan je bio dogovor da se u Arizoni gradi jedna od najnaprednijih tvornica poluvodiča na svijetu.

A već 8. prosinca objavljeno je da nizozemska vlada planira uvesti stroga ograničenja na izvoz napredne opreme za proizvodnju poluvodiča. Upravo u Nizozemskoj radi tvrtka ASML, tajkun u proizvodnji strojeva za tiskanje čipova u litografiji od 14 nm ili ispod (dakle, naprednije). Sada bi ti automobili trebali biti zabranjeni za prodaju u Kini. To neće biti laka odluka, budući da je prodaja u Kini činila 15% prihoda ASML-a prošle godine. Međutim, postoje mnogi znakovi da je vlada u Amsterdamu već preuzela ovo područje.

9. prosinca japanski ministar industrije Yasutoshi Nishimura primio je telefonski poziv od Gine Raimondo, američke tajnice za trgovinu. Ona je snažno ohrabrila Tokio da se pridruži industriji čipova, i ne samo da počnu raditi zajedno na njihovoj proizvodnji, već prije svega da pomognu odsjeći Kinu od opskrbe poluvodičkom tehnologijom. I premda iz Japana još nema službenog odgovora na ovaj prijedlog, dovoljno govori činjenica da japanska tvrtka Rapidus potpisuje ugovor s američkim IBM-om za proizvodnju 2-nanometarskih čipova.

Reakcija same Kine bila je gotovo trenutna. Dana 12. prosinca tamošnje Ministarstvo trgovine podnijelo je Svjetskoj trgovinskoj organizaciji tužbu protiv Sjedinjenih Država. Razlog: SAD će dovesti do globalne krize svojom politikom ograničavanja kineskih planova za proizvodnju čipova.

Sva ova događanja u samo nekoliko dana prosinca pokazuju koliko je atmosfera užarena oko naizgled dosadnog čipsa, odnosno njegove proizvodnje. Iako u stvarnosti te nasilne emocije bjesne već dugo.

Posjet predsjednice Predstavničkog doma Nancy Pelosi Tajvanu te godine pokazao je koliko su jaki. Dok je tamo letjela, politička situacija na otoku toliko se zahuktala da su mnogi stručnjaci i analitičari, najblaže rečeno, nedoumice oko posljedica posjeta. Zašto započeti još jedan globalni sukob kada je svijet potresen ratom u Ukrajini? Zašto Pelosi i SAD zadirkuju Kinu?

Danas je jasno da su SAD imale konkretan cilj, a susret Pelosi i Morrisa Chunga nije bio slučajan. Taj cilj je ograničiti kineske proizvodne kapacitete (suradnjom s Tajvanom i nagovaranjem zapadnih zemalja na suradnju) i tako odsjeći Nebesko Carstvo od proizvodnje čipova.

Pročitajte također: Testirao sam i intervjuirao Bingov chatbot

Kao ulje i zlato

Čips je ovih dana posvuda. Laptop na kojem ovo pišem neće ni upaliti, a kamoli spojiti se na internet i pohraniti podatke. Bez čipova nema ni ogromnih podatkovnih centara, ni pametnih telefona, hladnjaka, perilica rublja, usisavača, elektroničkih skutera i automobila.

To razumiju svi stratezi u Pekingu i Washingtonu. Jer sve napredne tehnologije – od strojnog učenja do obrane od projektila, od autonomnih vozila do vojnih dronova – zahtijevaju napredne čipove.

Danas nema važnijeg područja života koje bi moglo funkcionirati bez poluvodiča. To nije samo industrija, IT ili vojna sfera, nego i, primjerice, moderna medicina. Naše opće blagostanje i prosperitet ovise o pristupu njima. Jedan dron sadrži od 1,5 tisuća do 3 tisuće mikroprocesora. Prema Semiconductor Industry Association (SIA), ove godine očekuje se da će globalna vrijednost ovog tržišta premašiti 600 milijardi dolara, 2022. dosegla je 553 milijarde dolara, a godinu prije 440 milijardi dolara, a konzultantska tvrtka McKinsey procjenjuje da globalna potražnja za poluvodiče će samo rasti, a očekuje se da će industrija do kraja desetljeća vrijediti 1 trilijun dolara.

Nije ni čudo što je čips ovih dana vrijedan zlata i nafte. Koliko je to vrijedna roba pokazala je pandemija, kada je poremećaj opskrbnih lanaca mikrosklopova doveo do njihove nestašice i utjecao na globalnu ekonomiju. Na pokretnim trakama stajale su tisuće automobila koji se nisu mogli prodati jer im se bez čipova nisu mogla ni vrata otvoriti. Ostalim proizvođačima mobilne opreme počelo je ponestajati proizvoda za prodaju. Tada je svijet shvatio uistinu golemu važnost čipsa.

Međutim, u svijetu nema geografski koncentriranije industrije od proizvodnje čipova. Čak je i proizvodnja sirove nafte ravnomjernije raspoređena. Saudijska Arabija je tajkun, ali je odgovorna za samo 15% globalne proizvodnje.

Što se tiče čipova, imamo nekoliko globalnih monopola. Tajvan je neupitni lider u proizvodnji poluvodiča. Nizozemska, s ASML-om i ograničenim tržištem strojeva, kontrolira naprednu litografiju. Južna Koreja proizvodi oko 40% memorijskih sustava. A SAD je još uvijek glavni razvijač znanja i podataka za ispis na čipovima.

S takvim rasporedom Kina, koja se smatra tehnološkom silom s ambicijama da postane svjetska sila broj 1, ispada ovisna o ostatku svijeta. Kina još uvijek izvozi gotovo sve poluvodiče koji su joj potrebni. A njihovi planovi da stvore vlastitu industriju poluvodiča sukobljavali su se s američkim protuplanom da se Kini odsječe sva tehnologija potrebna za stvaranje istinski modernih čipova.

A u središtu tog plana je otok u Tihom oceanu oko kojeg se gomila sve više neriješenih problema. Čipovi su s jedne strane jamstvo sigurnosti zemlje, a s druge strane razlog su još snažnijih kineskih težnji za aneksijom Tajvana.

Također zanimljivo: Windows 11 22H2 Moment 3 ažuriranje: što očekivati?

Tajvanski rizici

Prema Boston Consulting Groupu, 2021. godine 90% tehnološki najnaprednijih poluvodiča došlo je iz Tajvana, uglavnom iz TSMC-a. Polovica prihoda tvrtke dolazi s američkog tržišta, a oko 10% s kineskog tržišta. Tajvan ima veliku prednost u odnosu na svoje konkurente iu obujmu proizvodnje iu kvaliteti. Njihovi procesori izrađeni su pomoću 5 nanometarske tehnologije. A to znači da su najučinkovitiji i energetski najučinkovitiji na tržištu. Prema izvješću, 2025. godine TSMC će moći izbaciti procesor temeljen na 3nm tehnologiji, zahvaljujući kojoj će pametni telefon s jednim punjenjem moći raditi oko 4 dana. Ukupno, sav ovaj posao daje Tajvanu čak 15% nacionalnog BDP-a.

Ali Tajvan je već desetljećima u geopolitičkom rascjepu. Međunarodna situacija u zemlji najbolje se može opisati enigmatičnom frazom "sve je teško". Službeno, kao Republika Kina, Tajvan sebe smatra političkim i institucionalnim nasljednikom predrevolucionarne Kine, a NR Kinu uzurpatorom. Za NR Kinu, međutim, Tajvan je "pobunjenička pokrajina", a kao dio svoje politike jedne države, Peking se učinkovito bori protiv bilo kakvog međunarodnog priznanja državnosti Tajvana. Kao rezultat toga, samo 16 zemalja službeno priznaje Tajvan kao neovisnu kinesku državu. Situaciju dodatno komplicira činjenica da ne prepoznaju svi tajvanski političari i svi Tajvanci da je to "prava Kina". Suprotno: Jačaju percepcije tajvanske državnosti.

U takvoj situaciji, pojačanoj stalnim prijetnjama iz Pekinga, poluvodički potencijal postao je glavni adut za pregovaranje Taipeija u globalnoj političkoj slagalici. Nema niti jednog tajvanskog političara koji nema svoj stav o poluvodičima i tajvanskoj vladi na tom polju. Jedino što nedostaje je duhovita maskota koja bi se pretvarala da je čip i prodavala se u obliku magneta, privjesaka i figurica. Ali i bez toga, uloga poluvodiča u prosperitetu i sigurnosti ove zemlje je ključna.

"Proizvodimo oko 90% najnaprednijih poluvodiča na svijetu. Štoviše, 40% njihovog izvoza obavlja se morem. Stoga, ako izbije bilo kakav sukob oko Tajvana, bit će to kolaps svjetske ekonomije. I ne bismo htjeli prolaziti kroz to. Stoga je naša dužnost osigurati da ne dođe do sukoba između Tajvana i Kine", rekao je Joseph Wu, ministar vanjskih poslova Tajvana.

Ovo je situacija bez presedana. Jamac, recimo to otvoreno, opstanka cijele države je tehnologija, a nikako obrana. Pa zašto je Tajvan, kao da je stavio glavu pod sjekiru, pristao prebaciti dio svoje proizvodnje u Sjedinjene Države?

Sama vlada u Taipeiju vjerojatno nije toliko uvjerena u postojanost stajališta svoje države. Početkom prosinca 2022. lokalno Ministarstvo unutarnjih poslova najavilo je stroga ograničenja za tehničke radnike koji rade u ključnim sektorima i koji žele putovati u Kinu. I to ne samo za one koji idu na posao, već i za one koji idu na put ili samo žele proći Kinom. Tehnički zaposlenici tvrtki koje sufinancira država (a to se odnosi i na poluvodiče) morat će dobiti posebnu dozvolu od Nacionalnog ureda za useljeništvo 60 dana prije planiranog odlaska. Štoviše, nova bi pravila trebala biti na snazi ​​tri godine nakon što osoba prestane raditi za takvu tehnološku tvrtku.

A ovo je tek prvi korak u zaštiti ove najvrednije imovine. Tajvan će pripremiti poseban tim za zaštitu tehnologije i poslovnih tajni TSMC-a. Također od Amerikanaca. Dakle, čak i uz povećana ulaganja u Arizoni, trebala bi postojati oprema koja je barem jednu generaciju slabija od one koju će proizvesti matična tvrtka u Tajvanu.

Ali hoće li Sjedinjene Države pristati na takav dogovor?

Pročitajte također: 7 najboljih upotreba ChatGPT-a

Čips "made in USA"

Pod utjecajem krize poluvodiča i kineskih potraživanja nad Tajvanom, Bidenova administracija očito je krenula u ofenzivu. Jedno je ulagati u vlastito tržište, drugo je okupiti svoje redove protiv Kine.

Sredinom listopada - malo prije 20. kongresa Komunističke partije Kine - SAD je izdao predsjedničku uredbu koja je nametnula dodatna ograničenja na izvoz naprednih poluvodiča s veličinama tranzistora ispod 14-16 nanometara u Kinu. Odnosno, na mikro krugovima koji su najtraženiji na tržištu. Važno je da se to odnosi i na one proizvedene u SAD-u i one koje su dizajnirale američke tvrtke, ali proizvedene u trećim zemljama. Za desert, bila je zabrana američkim građanima da podržavaju kinesku industriju čipsa bez posebnih dozvola. Dapače, dan je ultimatum: ili američka putovnica ili rad za kineske tvrtke u sektoru čipova. Reakcija je bila trenutna: većina menadžera i inženjera počela je masovno napuštati posao u kineskim tvrtkama.

Osim toga, SAD pokušava privući saveznike na suradnju. Otud pozivi u Tokio i planovi za Nizozemsku. Sve da odsiječe Kinu pravim zidom od najnovijih tehnologija. Ali to ne znači da će se SAD u potpunosti riješiti ovisnosti o uvozu poluvodiča. Bloombergov Tim Kalpan, u komentaru neposredno nakon što je uz pompu najavljeno ulaganje u tvornicu u Arizoni, pisanje: "Žao nam je SAD, ali 40 milijardi dolara neće vam kupiti suverenitet čipova." Možda neće kupiti suverenitet za cijelu državu, ali Apple, čiji je izvršni direktor Tim Cook pratio Bidena i Morrisa Chunga, mogao bi se početi osjećati sigurnije i neovisnije. Uostalom, četvrtina tajvanskih najnaprednijih poluvodiča pripada Cookovoj tvrtki.

Tehnologija će, kao i dosad, ostati više-manje u rukama Tajvanaca. Međutim, ako bude bilo kakvih sigurnosnih problema na samom otoku, bit će podrške u SAD-u. Za SAD ostaje iznimno važno da Kina nema takvu potporu.

Pročitajte također: Što je CorePC - Sve o novom projektu iz Microsoft

Ali Kina je u igri

Kina sada proizvodi samo oko 15-16% mikroprocesora koje koriste njezine tvrtke. Ostalo je uvoz. Kina želi što prije promijeniti situaciju i povećati vlastitu proizvodnju na 2030% do 70. godine. Da bi to postigao, Peking troši ogromne svote novca. Porezne olakšice, subvencije za istraživanje i razvoj, podrška uvozu komponenti pa čak i kupnja stranih konkurenata također su velika podrška tvrtkama koje žele krenuti u proizvodnju čipova.

Ukupno je Peking do sada izdvojio više od 150 milijardi dolara za poticanje napretka u industriji poluvodiča. Očito to nije bilo dovoljno, nego agencija Izvijestio je Reuters, da Kina radi na dodatnom paketu podrške vrijednom više od 1 trilijun juana (143 milijarde dolara) za svoju industriju poluvodiča. To jasno pokazuje važnost koju pridaju ovoj industriji.

U lipnju je Xi Jinping posjetio tvrtku poluvodiča u Wuhanu. Odlučio je osobno pregledati važna poduzeća u Kini, koja se bave proizvodnjom poluvodiča.

“Moramo uzeti život tehnologije u svoje ruke. Ako svaki grad, svaki razvojni sektor visoke tehnologije, svaka tehnološka tvrtka i svaki znanstvenik mogu slijediti vladine smjernice o tehnološkim inovacijama, sigurno ćemo moći postići ciljeve”, rekao je Xi Jinping..

Ciljevi o kojima je govorio mnogo su važniji od rezultata proizvodnje u jednom pogonu. Iako su tvornice za proizvodnju poluvodiča od presudnog značaja. Uostalom, četiri godine ranije u tvornici poluvodiča u Wuhanu, Xi je poetizirao kako su poluvodiči jednako važni za industriju kao što je srce za ljudsko tijelo.

Situacija sa sankcijama nekim kineskim tvrtkama pokazala je da se nešto mora učiniti. Svim tvrtkama, ne samo iz SAD-a, već i onima koje posluju na ovom tržištu, zabranjena je prodaja tvrtkinih poluvodičkih tehnologija Huawei. Bio je to hladan tuš jer je pokazao da bi se najvažnija kineska tehnološka tvrtka mogla baciti na koljena. Upravo zbog nedostatka tehnologija za proizvodnju čipova počela je tolika nestašica perjanica Huawei na policama trgovina. Huawei praktički izgubio svoju poziciju na globalnom tržištu pametnih telefona. Tvrtka se još uvijek nije oporavila.

Nije ni čudo što Kina želi neovisnost. No, planovi su planovi, a sve ih je teže ostvariti. Čak i mnogo novca uloženog u ovu industriju ne pomaže uvijek. Najdojmljiviji primjer su napori Hongxin Semiconductor Manufacturing Co. iz Wuhana Ista tvrtka koju je posjetio Xi Jinping. Potrošila je vrtoglavih 20 milijardi dolara na ulaganja u proizvodnju mikrosklopova. Sve je išlo na račun državnih subvencija. Tvrtka je obećala da će umjesto toga 2020. godine isporučiti 30 modernih poluvodiča veličine 14 i 7 nanometara. Samo su planovi propali prije nego što je tvornica proizvela jedan čip.

Međutim, tu su i prvi uspjesi u Srednjem kraljevstvu. Ovo ljeto objavljeno je da je SMIC, jedan od najvećih kineskih proizvođača čipova, lansirao 7nm čip, samo jednu ili dvije generacije iza vodećih u industriji.

Upravo to objašnjava američki napad na proizvodnju i nabavu naprednih čipova i mikro krugova, koji je iznenada izbio na pozadini američko-kineskog sukoba. A rat čipovima donekle objašnjava riječi Morrisa Changa koji je u svom govoru u Arizoni najavio da su "globalizacija i slobodna trgovina gotovo mrtvi".

Zapravo se o slobodnoj trgovini može samo sanjati u vrijeme sukoba. Ali iz nekog sam razloga siguran da nas čeka vrlo zanimljiv sukob između Kine i SAD-a. Možda će upravo to sučeljavanje pridonijeti napretku u području poluvodiča.

Pročitajte također:

• Fenomen Bluesky: kakva usluga i je li to na dugo vrijeme?
• Što su 6G mreže i zašto su potrebne?