Znanstvenici sanjaju o pronalasku drugih planeta koji bi mogli biti pogodni za život. Jedan čimbenik koji je važan da bi planet bio nastanjiv je prisutnost atmosfere. Naravno, znanstvenici su već otkrili stjenovite egzoplanete nalik Zemlji, ali zasad ne mogu sa sigurnošću reći ima li i jedan od njih atmosferu. Međutim, nedavna studija pokazala je novi način otkrivanja prisutnosti atmosfere na udaljenim egzoplanetima – i otkrila da je jednostavniji i učinkovitiji od prethodnih metoda.
Pratite naš kanal za najnovije vijesti Google News online ili putem aplikacije.
Nova tehnika može pomoći da se sazna više o pravilnostima formiranja atmosfere. "Kada pogledamo dovoljno velik skup podataka, kao što smo učinili ove godine sa svemirskim teleskopom James Webb, nadamo se da ćemo pronaći trendove koji će nam pomoći da bolje razumijemo formiranje atmosfere – i što planete čini nastanjivim", kažu istraživači iz Sveučilište u Chicagu.
Kada znanstvenici pokušavaju razumjeti uvjete na drugim udaljenim planetima, prvo što žele znati je ima li on atmosferu, sloj plina koji štiti planet i regulira njegovu temperaturu. Na Zemlji, na primjer, atmosfera redistribuira sunčevu toplinu, čineći je mjestom pogodnim za život. Međutim, znanstvenici nemaju načina vidjeti stjenovite egzoplanete blizu svojih zvijezda, pa prikupljaju razne tragove o njima, poput fluktuacija svjetla dok se planet kreće oko zvijezde.
U novoj studiji znanstvenici su isprobali metodu traženja atmosfera predloženu još 2019. godine. Pristup koristi razliku u teoretski izračunatoj temperaturi egzoplaneta i indeksu izmjerenom na njegovoj najtoplijoj točki. Kako atmosfera raspršuje toplinu po cijeloj površini planeta, snižava temperaturu najtoplije strane planeta. Znanstvenici su sugerirali da ako stvarna temperatura egzoplaneta nije tako visoka kao što bi teoretski mogla biti, tada se može pretpostaviti da ima atmosferu koja obavlja tu funkciju.
Problem s metodom bio je u tome što 2019. istraživači nisu imali alate za pružanje dovoljno točnih očitanja za te temperature. Ali sada imamo svemirski teleskop James Webb. Nudi poboljšanu sposobnost gledanja u infracrvenom zračenju, tako da znanstvenici mogu isprobati ovu metodu i odrediti temperaturu egzoplaneta.
Kada egzoplanete prolaze ispred svojih zvijezda, blokiraju dio svjetlosti, što rezultira blagim smanjenjem izmjerenog sjaja zvijezde. Kada planet prođe iza zvijezde, znanstvenici bilježe maksimalnu svjetlinu sustava. Kada planet prelazi zvijezdu iz naše perspektive, možemo uhvatiti svjetlost koju emitira sama zvijezda. Oduzimanjem ove mjere svjetlosti od mjerenja svjetlosti zvijezde u kombinaciji sa svjetlošću planeta, može se izračunati sjaj – a time i temperatura – samog planeta.
Na taj su način znanstvenici već proučavali jedan planet GJ1132 b i otkrili da nema atmosferu. Njegova izmjerena temperatura bila je preblizu izračunatoj maksimalnoj temperaturi, tako da tu nema elementa koji bi tu temperaturu regulirao i raspršivao.
Nova metoda nije jedini način utvrđivanja prisutnosti atmosfere, ali je trenutno jednostavnija i pouzdanija, jer je manje sklona lažnim rezultatima. "Druga metoda mjeri filtriranje svjetlosti kroz atmosferu planeta i složenija je jer na rezultat može utjecati aktivnost na zvijezdi i prisutnost oblaka", kažu znanstvenici.
Ako ste zainteresirani za članke i novosti o zrakoplovstvu i svemirskoj tehnologiji, pozivamo vas na naš novi projekt AERONAUT.mediji.
Pročitajte također: