Kategorije: IT vijesti

Znanstvenici su slučajno dobili enzim koji upija plastiku

Diljem svijeta postoje istraživačke skupine znanstvenika čije su aktivnosti usmjerene na pronalaženje rješenja za probleme onečišćenja okoliša plastikom. Čini se da je jedna takva skupina pronašla rješenje, točnije slučajno na njega naletjela.

Istraživači koji su proučavali bakteriju nedavno otkrivenu u Japanu otkrili su u njoj neobičan enzim. U roku od nekoliko dana apsorbira plastiku kojoj bi trebala stoljeća da se razgradi u oceanu.
Neočekivano otkriće došlo je tijekom proučavanja strukture bakterije. Eksperiment je rezultirao enzimom koji je tim proučavao koristeći dijamantni izvor svjetlosti koji je 10 milijardi puta svjetliji od sunčeve svjetlosti. U početku je enzim bio sličan onom koji proizvode mnoge vrste bakterija za razgradnju kutina (prirodnog polimera koji biljke koriste kao zaštitni sloj). Ali nakon nekoliko manipulacija, tim je dobio enzim koji apsorbira PET (polietilen tereftalat).
Pročitajte također: Apple Vijesti – objava vijesti iz Apple

U razgovoru za The Guardian, profesor John McGeehan, koji je vodio studiju na Sveučilištu u Portsmouthu, rekao je da je otkriće šokantno, ali da bi moglo imati značajan utjecaj na rješavanje globalnog problema plastike. Enzim se također može koristiti za razgradnju plastike na izvorne komponente. PET boce koje se trenutno recikliraju mogu se pretvoriti u vlakna za odjeću i tepihe. "To znači da nećemo morati crpiti više nafte za proizvodnju plastike, što bi trebalo smanjiti količinu plastike u okolišu", rekao je McGeehan.
Pročitajte također: Objavljene su potpune specifikacije pametnog telefona Honor 10

U posljednje vrijeme plastično onečišćenje postalo je jedan od glavnih problema čovječanstva. Znanstvenici su istražili ogroman popis mogućih rješenja, od robota za čupanje plastike do infracrvene identifikacije iz svemira, ali otkriće ovog enzima moglo bi značiti potpuno novi način rješavanja ovog problema.

Izvor: Engadget

Podijeli
Nikita [Niksons] Martynenko

Ljubitelj prženih krumpirića i proceduralne generacije.

Ostavi odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena*